Rijetko gdje je zabilježen tako visok stepen raznolikosti u neposrednoj blizini grada…

Trebević je od davnina predstavljao glavno izletište Sarajlija. Povoljan geografski položaj, nadmorska visina, blaga klima i prirodne ljepote usadili su se u srca zaljubljenika u prirodu još od doba Austro-Ugarske, koja je prepoznala potencijal područja i počela ga modificirati u izletište.

Trend razvoja Trebevića nastavio se sve do Drugog svjetskog rata, kada naglo prestaje, a nastavlja se nakon 1945. godine, posebno nakon izgradnje Trebevićke žičare. Trebević od 1954. godine ima određeni karakter pravne zaštite i to u kategoriji park – šuma.

Tri zaštićene zone

Sa sarajevskim mahalama na svojim padinama predstavlja jedinstven sklad urbanog i prirodnog. Kompletan prostor odlikuje velika raznolikost u biološkom, pedološkom i geološkom smislu, ali i u drugim stručnim disciplinama.

Ovo područje podijeljeno je u tri zaštićene zone. Prva, odnosno nukleus, koja je zona stroge zaštite, obuhvata 55,40 hektra, druga (puffer) 294, a treća, takozvana tranzicijska zona, 50,80 hektara.

Uspostava Zaštićenog pejzaža Trebević ima svrhu očuvanja i unapređivanja svih elemenata fizičkogeografskog i biološkog diverziteta u zoni zaštićenog područja, otklanjanja i sprečavanja eksploatacija i aktivnosti koje mogu dovesti do promjene i oštećenja prirode, razvoja i unapređivanja eko-turističkih potencijala općine Stari Grad i Kantona Sarajevo na nivou organiziranih i planskih turističkih posjeta, te aktivnog učešća lokalnog stanovništva u održavanju i unapređivanju funkcioniranja zaštićenog područja.

Važno je napomenuti da je rijetko gdje zabilježen tako visok stepen raznolikosti u neposrednoj blizini grada.

Na području Trebevića javlja se karakteristična vegetacija Dinarida u kojoj prevladavaju termofilne šume bukve, šume medunca i crnog graba, šume jele i smrče, bukve i jele sa smrčom te vegetacijski kompleksi šuma crnog graba.

Na ovom području zabilježene je 99 biljnih vrsta i 14 vrsta gljiva. Od biljnih vrsta tri su na Crvenoj listi Federacije BiH, a to su Pančićeva omorika, rana ljubičasta orhideja i svijetlolisna udovčica.

Srna, zec, jazavac

Prostor Trebevića izuzetno je bogat ptičijim svijetom. Gusta i mješovita šuma te dostupnost vode i hrane čine ga idealnim za naseljavanje brojnih vrsta. Evidentirano je 26 vrsta ptica.

Prostor Trebevića naseljavaju i različite vrste krupnijih i sitnijih sisara. Na Crvenoj listi ugroženih vrsta Federacije BiH su bjeloprsi jež, vuk i smeđi medvjed.

(avaz)