Nekadašnje trgovište postalo je skup 45 čaršija u kojima će biti obuhvaćen 81 zanat…

Današnja Baščaršija zaštitni je znak Sarajeva, a njena preteča bilo je srednjovjekovno mjesto Tornik na obalama Koševskog potoka, u blizini današnje Ali-pašine džamije. Tu je svojevremeno u Sarajevu krajem 14. stoljeća bilo glavno trgovište u našoj dolini.

Poslije velikog požara trgovište se prebacilo na prostor današnje čaršije koji se nekad zvao Stara varoš, započinje priču o Baščaršiji Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Razvoj doline

Ovaj pazar bio je pokretač razvoja doline. Utemeljenjem Sarajeva u 15. stoljeću bit će oživljena ova raskrsnica puteva. Trgovište je s novom osmanskom vlašću zadržalo funkciju, ali je poprimilo novi izgled i preraslo u čaršiju. Procvat tadašnjeg Sarajeva i potreba stanovništva za raznim proizvodima rodit će dosta novih zanata, pa će tako polako nicati i čaršije vezane uz svoje esnafe. Dobro se znalo gdje će biti koja vrsta zanata, a samim tim i kako će se organizirati čaršije koje su nicale. 

– Nekadašnje trgovište postalo je skup 45 čaršija u kojima će biti obuhvaćen 81 zanat. Među svim tim čaršijama najljepša je bila Baščaršija, što u prijevodu znači glavna čaršija. Bila je najšira, a u njoj smještene bakalnice, to jest trgovine. Ostale čaršije nosile su imena esnafa koji su u njima bili smješteni. Možemo izdvojiti aščiluk (ugostiteljstvo), sarače (sedlari), tabake (kožari), kujundžije (zlato i srebro)… Veliki broj starih zanata polako je nestao te su se gasile i njihove čaršije.

Uspomena je sačuvana kroz imena ulica gdje su bile smještene – pojašnjava Garibija.

Izvorni oblik

Sarajlije su vremenom, zbog spajanja čaršija, kompletan ovaj prostor prozvale Baščaršija, koja je najpoznatija na Balkanu. Od nekadašnjih 45 čaršija, jedina očuvana u izvornom obliku je Kazandžiluk. 

U 17. stoljeću bilo 1.080 dućana!

Da bi se razumjelo kolika je nekad čaršija bila, treba znati da je Evlija Čelebija još u 17. stoljeću u sarajevskoj čaršiji zabilježio 1.080 dućana. Pored dućana, osmanske vlasti su registrirale i 741 tezgu.

Bio je to neobičan prizor, trgovci u radnjama dopuštali su siromašnijima da ispred i oko radnji postave tezge, ne bojeći se da će im umanjiti zaradu.

Bakali bili najbogatiji

Najrasprostranjeniji zanat bio je bakalski, to jest trgovački. Bakali su dominirali centralnim čaršijskim trgom, a bili su među najbogatijim stanovnicima grada. Održavali su veze sa svim većim gradovima Osmanskog carstva i Evrope, kao što su Venecija, Trst, Ankona, Istanbul, Bursa….

Dio konzerviran za Olimpijadu

Nakon Drugog svjetskog rata Baščaršija je gubila identitet, ali taj proces je, srećom, zaustavljen s Olimpijadom. Tada su gradske vlasti odlučile obnoviti i konzervirati dio čaršije. Zahvaljujući tom poduhvatu, Sarajevo je zaokružilo najbitniji dio svoje turističke ponude.

(avaz)