An Indian health worker culls a rooster at a government poultry farm in Lembucharra following a potential threat of the H5 strain of the Avian influenza virus. -- Culling began after a fresh outbreak of a potential threat of the H5 strain of the Avian influenza virus on a poultry farm at the Indian Council Research Centre at Lembucharra, about 45km from Agartala. 27th January 2012

Moguće je da se ptičji ili kokošiji grup, od kojeg može da oboli i čovjek, nakon brojnih evropskih država pojavi i u BiH.

Objavio je to Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, pozivajući se na dopis Kancelarije za veterinarstvo BiH, koja je, kako se navodi, obavijestila sve nadležne institucije o pojavi visokopatogene influence ptica u državama istočne Evrope, s mogućnošću da se uskoro pojavi u našem okruženju ili u samoj BiH.

U pitanju je virusna akutna bolest domaćih i divljih ptica, veoma rijetko sisara, a pod određenim uslovima može da oboli i čovjek. Ptičji ili kokošji grip prijavljen je već u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj i Ukrajini, te postoji opravdana sumnja da će se tokom narednih sedmica širiti i ka ostatku Evrope.

Zbog toga, iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica preporučuju vlasnicima farmi živine da pooštre biosigurnosne mjere na farmama, gdje spadaju dezinfekcione barijere, korištenje zaštitne radne odjeće – maski za zaposlene, pojačana kontrola ulaza u objekte, lična higijena i sprečavanje kontakta divlje sa domaćom živinom.

Iz Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH rekli su nam da se virusološki nadzor nad virusom gripa u Federaciji BiH redovito vrši u sezoni gripa, te da su u cirkulaciji samo virusi sezonskog gripa.

Inače, stručnjaci ističu da su glavni izvori infekcije za domaće kokoške i ćurke zapravo divlja plovna odnosno vodena perad koja su i prirodni rezervoar virusa, a sami ne pokazuju simptome bolesti.

“Pored direktnog prenošenja, kod sisara je značajan i indirektni način prenošenja preko vode koja je kontaminirana virusima i preko predmeta. Čovjek takođe može biti potencijalni domaćin za virus ptičjeg gripa”, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. Od domaće živine najosjetljivije su kokoške i ćurke, dok se kod pataka i gusaka bolest pojavljuje u blažoj formi.

Kako se zaštititi

– Meso i proizvodi od živine kojima se ispravno rukuje i dobro se termički obrađuju ne predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje.

– Pridržavanje dobre higijenske prakse uključuje pranje ruku toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi prije i poslije pripreme hrane.

– Savjetuje se i izbjegavanje unakrsne kontaminacije odvajanjem sirovog mesa i proizvoda od ostale hrane.

– Potrebno je i pranje opreme i površina za pripremanje hrane vrućom vodom i deterdžentom.

– Temperatura termičke obrade mesa živine pri kuvanju treba da bude iznad 75 stepeni Celzijusovih, a pri pečenju minimalno 180 stepeni.