Nasilje u vezi jedna je od veoma raširenih pojava u društvu. Istraživanja u svijetu, ali i u susjednim zemljama, pokazuju da je veliki broj mladih u jednoj fazi života doživio neki od oblika nasilja u vezi (prema nekim studijama, taj postotak prelazi 50 posto).

Jednako zabrinjavajući podatak je i to da se neki od vidova nasilja smatraju normalnim i prihvatljivim, posebno ako je riječ o psihološkom nasilju.

Nasilje u vezi gotovo uvijek ima funkciju iskazivanja moći, odnosno uspostavljanja kontrole nad partnerom. Može biti fizičko, verbalno, emocionalno ili seksualno. Međutim, često uključuje više oblika.

Ciklusi

Nasilje u ljubavnim odnosima obično prati određeni ciklus koji se sastoji iz tri faze:

Faza 1.

Pojačana napetost, ljutnja, okrivljavanje i svađanje. Ova faza može trajati sedmicama, mjesecima ili godinama. Ipak, kako se ciklus ponavlja, ova faza postaje sve kraća. Obično, u toku ove faze dolazi do porasta verbalnog i manjeg fizičkog nasilja.

Faza 2.

Fizičko nasilje; tokom ove faze, nasilnik gubi volju ili mogućnost kontroliranja ljutnje i nasilja. Uči da udaranje pomaže smanjivanju stresa i mijenjanju ponašanja druge osobe.

Faza 3.

Mirna faza; nasilnik često poriče nasilje ili ga opravdava i obećava da se više neće ponoviti. Često se kaje zbog onog što se desilo. U ovom periodu, nasilnik nastoji kompenzirati negativno ponašanje kroz povećanu pažnju, strpljenje i iskazivanje ljubavi prema drugoj osobi.

Nakon treće faze, počinje opet prva faza. Istraživanja pokazuju da nakon što se jednom ciklus desi da je vjerovatnoća njegovog ponavljanja značajno veća i da je promjena jednom uspostavljenog obrasca ponašanja malo vjerovatna ukoliko se ne traži pomoć. Iako su žrtve nasilja sklone vjerovanju da se nasilje neće ponoviti, u većini slučajeva se upravo to desi.

Iako nekad može biti nejasno zašto neko ostaje u nasilnoj vezi i svi mislimo da se to nama ne bi moglo desiti, statistika pokazuje da ako se nađete u nasilnoj vezi da je iz nje veoma teško otići.

Neki od razloga su:

  • strah od nepoznatog ili samoće
  • nisko samopoštovanje
  • vjerovanje da će se nešto promijeniti
  • ranije iskustvo nasilja (odrastanje u porodici u kojoj je bilo prisutno nasilje ili slično), zbog čega se nasilje shvata kao nešto normalno
  • vjerovanje da se veza, po svaku cijenu, mora održati zbog kulturoloških, religijskih ili socijalnih normi
  • osjećaj srama i krivice
  • nedostatak emocionalne podrške od drugih
  • vjerovanje da nema izlaza
  • strah da će se sve samo više pogoršati
  • strah da će nasilnik nanijeti zlo sam sebi

Nekad je teško primijetiti da li je neko u nasilnoj vezi jer se osobe u većini slučajeva stide zbog onog što im se dešava i ulažu značajne napore da se znakovi nasilja sakriju. Ipak, važno je znati da pomoć uvijek postoji i da je važno poduzeti prvi korak ka promjeni i podijeliti ono što se dešava sa bliskim osobama.

Agresivnost

Tačnu procjenu rizika od nasilja je teško precizno utvrditi, ali postoje određeni faktori koji su povezani sa sklonošću nasilnom ponašanju:

  • kontrolirajuće ponašanje
  • ljubomora
  • impulsivno reagiranje
  • nerealistična očekivanja od partnera
  • sklonost okrivljavanju partnera ili drugih ljudi za ono što mu se u životu dešava
  • hiperosjetljivost – osoba se često osjeća ugroženo od drugih
  • okrutnost prema životinjama i djeci
  • upotreba sile tokom seksualnog čina (čak i ako nije potpuna)
  • verbalno zlostavljanje
  • rigidne spolne uloge
  • izražene promjene raspoloženja
  • prijetnje nasiljem
  • ranija upotreba nasilja
  • razbijanje predmeta

Nasilje u vezi se ne treba olako shvatati jer studije jasno pokazuju da nasilje nakon prvog incidenta u većini slučajeva postaje sve češće i intenzivnije. Stoga je važno reagirati na prvo primjećivanje nasilnog ponašanja (kod partnera ili kod sebe) i potražiti adekvatnu pomoć.

Nasilje u vezi ništa ne opravdava! Iako žrtve nasilje često misle da su same doprinijele onom što im se dešava, niko ne traži da bude povrijeđen. Ljubavna veza treba biti izvor pozitivnih emocija i podrške, a nikako ponižavanja i agresivnosti.

Autorica: Maja Alihodžić za “Oslobođenje”