Zgrada na Bjelavama

Drugi dan proljeća u svijetu se obilježava kao Dan voda, a dan kasnije i kao Svjetski dan meteorologije. Taj Svjetski dan meteorologije obilježen je upravo jučer, a sve je to utemeljeno kroz Svjetsku meteorološku organizaciju koja je u sastavu Ujedinjenih naroda.

– Naša zemlja je, također, članica ove svjetske organizacije. Korijeni meteorologije u našoj zemlji i gradu su duboki, a sežu sve do vremena Austro-Ugarske – započinje priču Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Poseban objekt

Koliko je meteorologija bila bitna za Austro-Ugarsko Carstvo, najbolje govori i primjer da je u Sarajevu davne 1902. godine napravljen poseban objekt za mjerenje vremena i vremenskih pojava. Ta zgrada i danas traje, a smještena je na zemlji porodice Vilajetović, tačnije na zemlji čuvenog Saliha Vilajetovića, poznatog kao Hadži Lojo, jednog od ključnih vođa otpora austrougarskoj okupaciji.

– Baš na toj njegovoj zemlji podigli su zgradu čiji je autor bio Filip Balip, građevinski savjetnik pri Zemaljskoj vladi i prvi meteorolog u našoj zemlji. Nije slučajno izabrana lokacija zgrade jer su Bjelave ili nekadašnje selo Bilave, stotinjak metara na većoj nadmorskoj visini od centra grada, s čistijim zrakom i jačim osunčanjem. Takva, pomalo udaljena lokacija, prema tadašnjim normama, bila je idealno mjesto za smještanje ustanove koja bi pratila padavine i različite klimatske pojave – pojašnjava Garibija.

U taj vakat meteorologija je bila vrlo važan vojni faktor, a podaci su se prenosili putem telegrafa. Arhitektura same zgrade je planinskog stila s dvovodnim krovom, slična nekim današnjim planinskim domovima.

Kada se i danas pogleda, to se da primijetiti. Bijela fasada od svog postojanja koju je Balip postavio, odraz je srednjovjekovnog sela Bilave, gdje su dominirali mali objekti bijele boje. Velikom srećom i danas je sačuvana dominantna bijela boja na objektu, kao i pejzažna arhitektura prostora.

– Kao i ostali austrijski podrumi, strop objekta na Bjelavama je napravljen u tri etaže s vutama i u prizemlju s prostim lukovima. Njen autor kao da je znao da će i u budućnosti to biti glavna meteorološka stanica koja će ujedno biti centar za hidrologiju, seizmologiju, a i mjerenje zagađenja zraka. Današnja zgrada na Bjelavama djeluje u sastavu Federalnog hidrometeorološkog zavoda – navodi Garibija.

Betonski stub

Nekadašnja Hadži Lojina kuća imala je i svoj bunar, a vlasti su to iskoristile tako da su u podrumu zgrade napravili seizmološki bunar za praćenje potresa. To nije ništa drugo do voda u bunaru gdje je u centralnom dijelu betonski stub čiji su temelji na kamenu.

Tako se i najmanji potres na vodi lako primjećivao. Taj seizmološki bunar jedno vrijeme je bio sakriven u podrumu, da bi se prije nekoliko godina ponovo otkrio. Početak seizmologije u našem gradu je upravo na Bjelavama, a kasnije će biti prebačeni na objekt na Grdonju, s posebnim tunelima i novijim tehnikama.

 Prvi meteorolog Filip Balip

– Prvi meteorolog i projektant ovog objekta Filip Balip rođen je u Štajerskoj, a preminuo u Beču 1905. godine. Za naš grad je izuzetno važan iz još nekoliko razloga. Osam godina prije izgradnje objekta na Bjelavama bio je i jedan od glavnih inicijatora velikog meteorološkog projekta izgradnje opservatorije na vrhu Bjelašnice. Ta kamena zgrada na visini od 2.067 metara postala je stanica prvog reda i jedini institut takve vrste na Balkanu. Od svog početka do danas opservatorij je od internacionalne važnosti kada je u pitanju nauka o klimi – ističe Garibija.

Inicijator izgradnje evangelističke crkve

Osim izgradnje objekata na Bjelavama i Bjelašnici, Filip Balip je ujedno bio i inicijator gradnje evangelističke crkve na Obali, gdje je danas smještena Likovna akademija. Ta zgrada spada u red najljepših objekata u Sarajevu, a projektant je bio slavni Karlo Paržik.

(avaz)