Pravoslavna crkva Sv. arhanđela Mihaila i Gavrila u Sarajevu, poznatija kao Stara pravoslavna crkva, zadržala je specifičan oblik i ostala posebna bez obzira na brojna rušenja i obnavljanja.

Svjedok vremena

Stara pravoslavna crkva u Sarajevu korijene vuče još iz 5. ili 6. stoljeća, gotovo od samih početaka kršćanstva. Kao takva je, prema riječima kustosa Delibora Kajevića, služila sve do razdvajanja crkve na istočnu i zapadnu 1054. godine, otkad služi kao pravoslavna crkva.

Molitve u kamenu

Teška željezna vrata, nisko postavljena, svojevrstan su ulaz u prošlost – u vremena postanka varošice – Sarajeva, otomanskih osvajanja, ali i rušilačkih pohoda, naprimjer onoga Eugena Savojskog, kuge, požara. U njene kamene zidove, rušene i obnavljane više puta, ugrađeni su vjekovi molitvi i nade, bogobojaznosti i vjere.

Na ranokršćanskim temeljima

U 5. ili 6. stoljeću na istom mjestu nalazila se ranokršćanska crkva, a nakon šizme, odnosna raskola crkve na istočnu i zapadnu 1054. godine, nastavlja služiti kao istočna, odnosno pravoslavna crkva. Bez obzira na brojna rušenja i obnavljanja, Stara pravoslavna crkva zadržala je specifičan oblik, netipičan – kako za katoličke – tako i za pravoslavne crkve: s dva oltara, dva nivoa, bez fresaka…

Skromno, a raskošno

Crkva naprosto plijeni ljepotom svoje jednostavnosti. Ipak, posebnu ljepotu prostoru daju izrađeni detalji, poput starog željeznog lustera, te brojnih ikona rađenih na drvetu, mahom na Kreti u 15, 16. i 17. stoljeću. Centralni dio zauzima ikonostas rađen duborezom, s pozlatom, na kojem je kroz stoljeća radilo više majstora, zografa, među njima i čuveni majstor Radula iz druge polovine 17. stoljeća.

Put do neba…

Dok svodove drugih kršćanskih bogomolja najčešće krase uprizorenja svetaca ili biblijskih priča, svod Stare crkve je jednostavan – dočarava nebo, modro, posuto zvijezdama.

Svetost djeteta

Stara pravoslavna crkva baštini sedam rijetkih relikvija. Među narodom, bez obzira na vjeru, posebno se poštuje Kivot ili Grob svetog mladunca. Sanduk s relikvijskim tijelom djeteta nalazi se na galeriji crkve. Netaknuto tijelo djeteta, umrlog prije nekoliko stoljeća nesretnim slučajem, pronađeno je tokom obnove crkve početkom 19. stoljeća.

Ruka svetice

Molitve u Staroj pravoslavnoj crkvi također se upućuju sv. Tekli, ranokršćanskoj svetici iz 1. stoljeća, porijeklom iz Sirije. Prema predaji, bila je učenica sv. Pavla, pa je još za života proglašena prvoapostolkom. Ruku svetice je sa svojih putovanja po Bliskom istoku donio prvi srpski arhiepiskop, sv. Sava.

Molitve za ljubav i zdravlje

Posebno mjesto u crkvi zauzimaju i moći velikomučenika sv. Trifuna i sv. Pantelejmona. Sv. Trifun je zaštitnik iskrene kršćanske ljubavi, a i bračne vjernosti, dok se sv. Pantelejmonu pripisuju iscjeliteljske moći. Vjeruje se također da sv. Pantelejmon upravlja vjetrovima, te da tako i dan-danas obilazi svijet.

Sveci za utjehu i nadu

U ostakljenoj vitrini nalaze se i moći ranokršćanskih svetaca – sv. Jakova Perzijanca i sv. Makrine. Sv. Jakov Perzijanac svojevremeno se odrekao kršćanstva, no vratio mu se čim je spoznao vlastiti grijeh koji je otkupio krvlju. Sv. Makrina je sestra sv. Bazilija Velikog i sv. Grgura iz Nise, a i baka, Makrina starija, je također svetica.

Moći zaštitnika djece

Srpska pravoslavna crkva posebno poštuje i cijeni, također ranokršćanskog sveca – sv. Sisoja, zaštitnika djece. Prema predaji, bio je učenik sv. Antonija i preko 60 godina je proveo u molitvama i meditaciji u pustinji, ozdravljajući ljude i dijeleći savjete i molitve.

Čudotvorna ikona

Posebno mjesto u prizemnom dijelu Stare pravoslavne crkve u Sarajevu zauzima čudotvorna ikona Bogorodice Vladimirske, rad kretskih majstora iz 16. stoljeća. Vjeruje se da ova ikona ozdravlja i uslišava iskrene molitve. Inače Bogorodica Vladimirska zaštitnica je Rusije.

Bogatstva prošlosti

U samoj crkvi sv. arhanđela Mihaila i Gavrila nema dovoljno mjesta da se izlože sve vrednote skupljane kroz stoljeća, pa je dobar dio eksponata – ikona, crkvenih ukrasa i opreme, vrijednih dokumenata, odjeće metropolita, ali i narodnih nošnji izložen u Muzeju u sklopu Stare crkve.

Zakonopravilo sv. Save

Prvi srpski arhiepiskop sv. Sava sastavio je početkom 13. stoljeća Nomokanon ili Zakonopravilo, poznat i kao Krmčija – zbornik građanskih i crkvenih propisa. Sarajevska Krmčija sv. Save rađena je 1307. godine.

Fermani

Među eksponatima Muzeja Stare pravoslavne crkve nalaze se i brojni fermani – naredbe ili ukazi, odnosno proglasi turskih vladara. Jedno od pravila osmanlijske vlasti u BiH bilo je i da se Stara crkva može obnoviti, ali da mora zadržati originalni oblik. Zahvaljujući tome, zgrada crkve do danas je zadržala specifičan izgled.

Riznica umjetnina

U bogatoj riznici umjetnina nalazi se i “Liturgija pravednih i paklene muke grešnih”, kritskog majstora Georgea Klontzasa, s kraja 16. i početka 17. stoljeća. Klontzas je radio i prijateljevao s Domenikosom Theotokopoulosom, u svijetu poznatim kao El Greco, koji je upravo kroz izradu ikona izrastao u svjetskog slikarskog majstora toga doba.

Bogatstvo draperije

Zidove Muzeja Stare pravoslavne crkve krase i brojne draperije (tapiserije) s prikazom svetaca ili prizorima iz Biblije. Draperije su u sarajevsku crkvu donesene iz cijelog svijeta, ali su rađene i u BiH, a materijal, poput svilenog, zlatnog i srebrenog konca, nabavljao se iz Evrope.

Izvor: Deutsche Welle/Foto: Z. Ljubas