Hanuka je jevrejski praznik koji počinje 25. večeri jevrejskog praznika Kisleva i slavi trijumf svjetla nad tamom, duhovnog nad materijalnim…

Hanuka se slavi u znak sjećanja na historijski događaj kada su Jevreji u Jerusalemu nakon trogodišnjeg ratovanja s Grcima uspjeli ponovo osvojiti Veliki hram. Grci su pokušali nasilno helenizirati Jevreje, obeščastiti njihove bogomolje i zabraniti im da se mole jednom Bogu.

Kada su Jevreji ušli u hram i pokušali upaliti menoru – sedmokraki svijećnjak, našli su samo jednu bačvicu maslinovog ulja, dovoljnu da gori jedan dan i noć.  Međutim, prema legendi desilo se čudo, te je ona gorjela osam dana i osam noći. Upravo zbog toga Jevreji ovaj praznik i slave osam dana i osam noći, te u znak sjećanja na žrtve i taj veliki događaj svijeće pale tim redom – prvi dan pale jednu svijeću i tako redom sve do osmog dana.

Običaji za Hanuku

Paljenje svjećica se treba obavljati blizu vrata ili prozora kako bi se svima oglasila čuda koja su se dogodila.

Pri paljenju svjećica gosti se okupljaju oko trpeze, gdje se uz jelo i igre proslavlja blagdan.

Tradicionalna hrana za Hanuku je pržena i pripremljena s mnogo ulja. Najpopularnije jelo je krompir-šnicla i predstavlja vrstu palačinke od krompira.

Jedu se i posebne krofne koje se zovu “sufganiot” na hebrejskom. Za Hanuku se tradicionalno igra i “dreidel”, igra s čigrom koju igraju svi članovi porodice.

Tradicionalni običaj dijeljenja novca za Hanuku danas je prerastao u običaj dijeljenja poklona.