Sat na sarajevskoj Sahat-kuli jedini je na svijetu koji mjeri lunarno vrijeme, po kojem se ravnaju islamske molitve, a mehanizam na ovom simbolu s Baščaršije iz Londona su 1876. godine donijela dvojica sarajevskih trgovaca – Hašim-aga Glođo i Mehaga Hadžikapetanović.

Kazaljke i brojevi su pozlaćeni 1967. godine nakon reparacije koju je uradio sajdžija, nekadašnji muvekit, osoba koja brine o satu i kuli, Abdulah Kasumagić.

Sadašnji muvekit je Mensur Zlatar koji više od pola stoljeća navija sat. On je Feni kazao da je Sahat-kula, vjerovatno, pravljena u XVI stoljeću, a da je prvi pisani trag iz XVII stoljeća.

“Spominje je Evlija Čelebija, turski putopisac koji je, opisujući Begovu džamiju i objekte oko nje, napisao da se sa zapadne strane džamije nalazi kula sa satom”, navodi Zlatar.

Ističe da je prije londonskog mehanizma na kuli bio turski sat koji više ne postoji, a koji je s Baščaršije odnesen u džamiju na Vratniku.

“Prvobitni sat je imao brojčanik samo na jednoj strani okrenutoj prema džamiji, a ovaj drugi ima transmisiju koja omogućava kazaljke na sve četiri strane”, dodaje muvekit sarajevske Sahat-kule.

Od 1967. godine, kada je sat popravljen i pozlaćen, o njemu je počeo brinuti Zlatar.

“Preuzeo sam dužnost da održavam, navijam sat i satni mehanizam na ovom specifičnom satu koji mjeri lunarno vrijeme, vjerovatno jedini na svijetu”, naglašava Zlatar.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 2006. godine je proglasila Sahat-kulu nacionalnim spomenikom. Visoka je 30 metara.

(Fena)