Bolesti srca su najčešći svjetski ubica. Infarkt je uzrok trećine smrti na svijetu.

 

Šta je infarkt i kako nastaje? 

Sve počinje od krvi koja hrani srce.

Filipa Hobson iz Britanske zdravstvene organizacije za BBC objašnjava da su koronarne arterije krvni sudovi koji snabdijevaju srce krvlju. Kada se jedna od arterija suzi, stvara se ugrušak – tada se zaustavlja snabdijevanje krvi i srčani mišić umire.

Srce više ne prima kiseonik iz krvi i tada dolazi do onog što zovemo infarkt. Srčani mišić, naime, brzo propada bez kiseonika. Kako tijelo ne može da zamijeni ovaj mišić, brza reakcija je u toj situaciji najvažnija. Studija je pokazala da sa svakim satom čekanja, rizik od smrti raste za deset posto.

Inače, naslage koje vode do infarkta mogu da se talože u arterijama godinama. Prave se od masti, a stanje može da se pogorša lošom ishranom i načinom života. Ali, svako može da ih dobije – genetika  ovdje igra veliku ulogu. Kada ove naslage puknu, srčani udar može da se dogodi prilično brzo, a to je nemoguće predvidjeti.

Iako najviše pogađa starije, infarkt svako može da dobije, a zdrava ishrana i vježbanje mogu da smanje rizik od infarkta.

Ko osjeti bol u prsima, vrtoglavicu i/ili mučninu treba odmah da pozove hitnu pomoć. Što se dulje čeka na odlazak u bolnicu, to veći dio srčanog mišića umire.

(radiosarajevo)